FinCEN Files: sumnjive transakcije kroz globalne banke

Objavljivanje FinCEN Filesa u rujnu 2020. pokazalo je kako su neke od najvećih svjetskih banaka tijekom gotovo dva desetljeća prijavljivale sumnjive transakcije američkoj Mreži za suzbijanje financijskog kriminala (FinCEN), dok su se pojedini prijenosi novca i dalje odvijali kroz međunarodni financijski sustav. Istraživanje su predvodili BuzzFeed News i Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), u suradnji s novinarima iz brojnih zemalja.

Što su otkrili FinCEN Files

FinCEN Files temelji se na više od 2.100 dokumenata, ponajprije na izvješćima o sumnjivim aktivnostima koja su banke podnosile američkom FinCEN-u. Dokumenti obuhvaćaju transakcije i poslovne odnose zabilježene između 1999. i 2017. godine. Prema analizi ICIJ-a, izvješća su se odnosila na transakcije ukupne vrijednosti veće od 2 bilijuna američkih dolara koje su banke označile kao potencijalno rizične ili sumnjive.

Među bankama koje se pojavljuju u dokumentima bili su JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i The Bank of New York Mellon. Samo pojavljivanje banke, klijenta ili transakcije u FinCEN Filesu ne znači da je počinjeno kazneno djelo. Dokumenti prikazuju upozorenja, procjene rizika i komunikaciju financijskih institucija s nadležnim tijelima, a ne pravomoćne sudske zaključke.

Što je SAR izvješće

SAR, odnosno Suspicious Activity Report, izvješće je koje financijska institucija podnosi nadležnom tijelu kada utvrdi okolnosti koje mogu upućivati na pranje novca, financiranje terorizma, prijevaru ili drugu nezakonitu aktivnost. Banka pritom ne donosi presudu o klijentu. Ona regulatoru dostavlja informacije o obrascu transakcija, uključenim osobama i subjektima te razlozima zbog kojih je određeno poslovanje ocijenjeno neuobičajenim ili rizičnim.

SAR nije optužnica i sam po sebi nije dokaz kaznenog djela. Prijava može biti podnesena zbog nepotpunih informacija, neuobičajene strukture plaćanja, poslovanja s rizičnom jurisdikcijom ili drugih okolnosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru. Tek istrage nadležnih tijela, drugi dokazi i sudski postupci mogu utvrditi je li došlo do povrede zakona.

Zašto je sustav bio predmet kritike

Dokumenti su ukazali na razliku između prijavljivanja sumnje i stvarnog zaustavljanja novca. Banke su u pojedinim slučajevima nastavile obrađivati transakcije i nakon što su regulatorima poslale izvješća. To ne znači da je svaka takva transakcija bila nezakonita, ali je otvorilo pitanje jesu li kontrole protiv pranja novca dovoljno brze, učinkovite i usklađene između država.

Istraživanje je opisalo različite obrasce: prijenose povezane s navodnim mrežama za pranje novca, korištenje složenih kompanijskih struktura, plaćanja preko više jurisdikcija te tokove novca koji su se pojavljivali u već poznatim međunarodnim aferama. U svakom pojedinom slučaju novinari su morali razlikovati ono što je navedeno u bankarskom izvješću od onoga što je kasnije potvrđeno neovisnom istragom.

Međunarodna novinarska suradnja

FinCEN Files nastao je suradnjom ICIJ-a, BuzzFeed Newsa i više od stotinu medijskih organizacija iz različitih zemalja. U radu je sudjelovalo približno 400 novinara. Takav model bio je važan jer su se transakcije kretale preko granica, dok su dokumenti često sadržavali osobe, banke i tvrtke iz više pravnih sustava.

Suradnici su uspoređivali SAR izvješća s javnim sudskim spisima, registrima kompanija, ranijim novinskim izvještajima i izjavama institucija. Međunarodna provjera omogućila je da se isti financijski tokovi analiziraju iz više nacionalnih perspektiva, ali nije uklonila potrebu za oprezom: identiteti i navodi iz povjerljivih dokumenata zahtijevaju dodatnu potvrdu prije objave.

Reakcije regulatora i institucija

Nakon objave istraživanja uslijedili su pozivi na snažniji nadzor banaka, bolju razmjenu podataka među tijelima i učinkovitije kažnjavanje sustavnih propusta. FinCEN je objavio da ne komentira pojedinačna izvješća, ali je naglasio važnost povjerljivog sustava prijavljivanja sumnjivih aktivnosti za rad tijela kaznenog progona.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim državama nadležna su tijela najavila ili provodila provjere pojedinih navoda. Regulatorne reakcije razlikovale su se prema jurisdikciji i konkretnom slučaju. Sama medijska objava nije predstavljala konačnu odluku o odgovornosti bilo koje banke ili osobe; takve odluke donose nadležna tijela u propisanim postupcima.

Što slučaj znači za javnost

FinCEN Files pokazuje koliko je teško nadzirati novac koji se u nekoliko minuta može premjestiti između više država i institucija. Učinkovit sustav ne ovisi samo o tome hoće li banka podnijeti prijavu, nego i o tome mogu li nadležna tijela pravodobno obraditi podatke, povezati ih s drugim izvorima i poduzeti odgovarajuće korake.

Za čitatelja je ključno razlikovati tri razine informacija: postojanje bankarskog upozorenja, novinarski nalaz o mogućem obrascu te službeno utvrđenu činjenicu u regulatornom ili sudskom postupku. To razlikovanje štiti i javni interes i prava osoba koje se spominju u dokumentima.

Izvori i metodologija

• Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), projekt FinCEN Files i prateća metodološka objašnjenja.
• BuzzFeed News, izvorno novinarsko istraživanje o dokumentima FinCEN-a objavljeno 2020. godine.
• U.S. Financial Crimes Enforcement Network (FinCEN), javno dostupne informacije o izvješćima o sumnjivim aktivnostima i ulozi mreže.
• Javna priopćenja i regulatorni dokumenti nadležnih tijela navedeni u pojedinačnim izvještajima suradničkih medija.

Ovaj tekst sažima javno objavljene nalaze istraživanja FinCEN Files. Navođenje osobe, kompanije ili banke u izvornim dokumentima ne predstavlja tvrdnju da je ta osoba ili institucija počinila kazneno djelo.